Teologija
Sažetak i povijest svjetskih religija. O moralnosti, slobodnoj volji i Bogu

Theology Major World Religions	God: One Infinite Substance	Free Will Determinism	Morality Ethics Religion Virtue	Leo Tolstoy True Religion	Albert Einstein God Religion	Atheism Agnostic Beliefs Quotes	Mysticism Mystical Mystics	Pantheism Beliefs Pantheist Religion
Hinduism Beliefs Hindu Gods	Buddhism Religion Beliefs History	Confucianism Confucius Beliefs	Tao Taoism Religion Beliefs	Greek Gods Myths	Judaism History Jewish Jews	Christianity Jesus Christ Christian	Catholicism Catholic Church	Islam Muslim Religion Quran

Valna struktura materije (Dinamička jednost realiteta) pruža metafizičke    temelje fundamentalnoj moralnosti svjetskih religija. (Zlatno pravilo)         'Ne čini drugima, ono što ne bi učinio sebi'

Bit bilo koje religije leži isključivo u odgovoru na pitanje; zašto postojim i kakvo je moje odnošenje s beskonačnim svemirom, koji me okružuje? ...... Nemoguće je postojanje osobe bez ikakve religije (drugim riječima bez bilo kakvog odnošenja sa svijetom) kao što nema ni osobe bez srca. Osoba možda ne zna za svoju religiju, kao što osoba možda ne zna da ima srce, no nije ništa više vjerojatnije postojanje osobe bez religije nego što je vjerojatno postojanje osobe bez srca. (Leo Tolstoy, 1879)

Uvod u teologiju / Svjetske religije

Ukoliko ćemo diskutirati o Bogu i religiji, očito moramo jasno definirati znaćenje tih riječi (jer su riječi ljudske konstrukcije). U filozofiji se Bog općenito referncira kao jedna stvar koja postoji, beskonačna i vječna, koja je uzrok i poveznica mnogih stvari. Slično, prema latinskom 'religare' u znaćenju 'povezati', opisuje našu vezu s Bogom, kao Jednom stvari, koja egzistira. Iz tog temelja onda jasno vidimo vezu između znanosti filozofije, fizike, metafizike i teologije, jer su one utemeljene na tom Realitetu Jedne stvari koja postoji.

Svrha je ovog site-a opisati ono što postoji, tako da bi mogli korektno shvatiti sebe i svoju povezanost sa svemirom / Bogom iz Metafizike Prostora i valne strukture materije.
Iz tog temelja, moralnost je i evoluirana ljudska emocionalna konsturkcija i vodič u akcijama iz naše nužne međupovezanosti sa svemirom ('Čini drugima, ono što bi činio sebi . . . '). 'Ograničena slobodna volja' je objašnjena nužnom povezanošću, a ne determinističkim svemirom (zato što se radi o postojanju unutar beskonačnog Prostora, koji ne može biti determiniran).

Kao panteistički filozofi slažemo se s Cicero-m i Lav Tolstojem;

.. kao filozof, imam pravo tražiti racionalno obješnjenje religiozne vjere. (Cicero)

Svi koncepti, koje koristimo za kompariranje s beskonačnim i dosezanje do razumijevanja života, koncepata Boga, slobode i dobrote, se stavljaju na test logike. No ne uspijevaju se oduprijeti kritici razuma. ..... istinska religija je ono odnošenje, u skladu s razumom i znanjem, koje čovjek uspostavlja s beskonačnim svijetom oko sebe, te odnošenje koje veže njegov život s tom beskonačnošću i koja ga vodi kroz aktivnosti. . . ali vodi i do praktičnih pravila zakona: čini drugima, ono što bi želio da oni čine tebi. .... Razum je moć koju čovjek posjeduje kako bi definirao svoje odnošenje sa svemirom. Zato što je odnošenje isto za svakoga, religija stoga ujedinjuje ljude. Sjedinjenje ljudima daje najviše ostvarljivo blagostanje kako na fizikalnoj, tako i na duhovnoj razini.  (Leo Tolstoy, Confessions, 1882)

Nadamo se Vašem uživanju pri čitanju gornjih članaka o teologiji, moralnosti, Bogu i svjetskim religijama (što Vas je to inspiriralo na čitanje Valne strukture materije i kontempliranje svoje povezanosti sa svemirom / Bogom!). Slijede naši omiljeni teološki citati i kratki sažetak različitih religioznih vjerovanja.

Srdačno i iskreno,

Geoff Haselhurst, Karene Howie

Teološki citati

Ljudsko je biće dio cjeline, koju nazivamo svemirom, dio ograničen u vremenu i prostoru.  Doživljavamo sebe, svoje misli i osjećaje kao nešto odvojeno od ostalog. Vrsta optičkog privida svijesti. Taj privid je vrsta našeg zatvora, koji nas svodi na osobne želje i raspoloženja prema nekoliko osoba, koje su nam najbliže. Naš zadatak mora biti oslobađanje iz tog zatvora, širenjem kruga simpatija/samimilosti s ciljem prigrljivanja svih živih bića i cjele prirode u svojoj ljepoti. Istinska vrijednost ljudskog bića je određena mjerom i razumom s kojim smo dobili slobodu od sebstva. Zahtijevat ćemo bitno novi način mišljenja, ukoliko čovječanstvo treba preživjeti. (Albert Einstein, 1954)

Bog nije odvojen od svijeta. On je duša svijeta i svatko od nas sadrži dio Božanske vatre. Sve su stvari dijelovi jednog jedinog sustava, koga nazivamo Prirodom;  individualni život je dobar ukoliko je u harmoniji s Prirodom. U nekom smislu je svaki život u harmoniji s Prirodom, jer je takav zato što su ga takvim stvorili zakoni Prirode; no u drugom smislu ljudski je žviot u harmoniji s Prirodom samo ako je individua usmjerena ciljevima, koji su među ciljevima Prirode. Vrijednost se sastoji u volji, koja je u harmoniji s Prirodom.( Zeno, utemeljitelj Stoicizma, 333-262 BC)

Sama istina je vječna, sve ostalo je trenutno. Korektnije je reči, da je Istina Bog, a ne reči da je Bog istina. .....Sav život dolazi iz jednog univerzalnog izvora, nazovite ga Alah, Bog ili Parmeshwara. (Mahatma Mohandas K. Gandhi 1869-1948)

Zamislite ljude koji vjeruju u takve stvari i koji se ne srame potpuno ignorirati sve tolerantne nalaze mislećih umova kroz sva stoljeća od vremena kada je napisana Biblija. A upravo su te neznalice, najmanje školovani, najmanje imaginativni, najmanje misleći ljudi među nama, koji bi se rado postavili za vodiče i lidere svih nas; koji bi nam narinuli svoja slaba i dječja uvjerenja; koji bi se uvukli u naše škole, biblioteke i domove. Ogorčeno im zamjeram. .... Predati se neznanju i nazivati ga Bogom, je uvijek bilo nezrelo i ostalo je nezrelo i danas. (Isaac Asimov)

Već smo komparirali koristi teologije i znanosti. Kada bi teolog vladao svijetom, svijet bio pokriven kolibama i šupama za mnoge, palačama i katedralama za nekolicinu. Za skoro svu djecu, ljude,čitanje i pisanje je bila nepoznata umjetnost. Siromašni su bili obučeni u krpe i kože - žderali bi kore kruha i žvakali stare kosti. Dan znanosti je osvanuo i luksuz prošlog stoljeća je potreba današnjice. Srednja klasa ljudi ima više komfora i luksuza nego pinčevi i kraljevi u teološko vrijeme. No iznad svega toga stoji razvoj uma. Više je vrijednosti u mozgu današnjeg prosječnog čovjeka - majstora mehaničara, kemičara, prirodnjaka, izumitelja, nego što je bilo u umu svijeta prije četiri stotine godina. Ta nam blaženstvo nije palo s neba, Te nam korisnosti nisu pale iz ispruženih ruku svećenika. Nisu se našla u katedralama ili iza oltara - nisu se tražila svetim svijećama. Nisu otkrivena zatvorenim očima molitelja, niti su došla u odgovoru na praznovjerne ponizne molbe. To su djeca slobode, darovi razuma, motrenja i iskustva - i s njima su ljudi zadužili sve ljude.(Robert Ingersoll)

Sažetak teologije

Teologija je proučavanje religioznih vjerovanja. Teolozi pokušavaju eksplicirati (i u nekim slučajevima sistematizirati) vjerovanja; neka izražavanja vlastitog iskustva božanskog. Teolozi postavljaju pitanja kao: Što je priroda Boga? Što za Boga znači singularnost? Ako judi vjeruju u Boga kao dualitet ili trojstvo, što ti pojmovi označavaju? Je li bog transcendentan, imanentan ili neka mješavina to dvoje? Kakav je odnos između Boga i svemira, te Boga i čovječanstva?

Teizam smatra Boga i transcendentnim i imanenentnim; dakle Bog je simultano beskonačan i na neki način prisutan u svjetskim zbivanjima. Katolička teologija smatra da je Bog beskonačno čedan i izvan vremena. Većina teista smatra Boga omnipotentnim, sveznajućim i benevolentnim, iako takvo vjerovanje postavlja pitanje odgovornosti Boga za zlo i patnju svijeta. Neki teisti pripisuju Bogu samo-svijest ili svrhovitu ograničavajući omnipotentnost, sveznalost ili benevolentnost. Otvoreni teizam, nasuprot tomu, tvrdi kako Bog ima ograničenja. Teizam je nešto korišteno za općenito referenciranja bilo kojeg vjerovanja u boga ili bogove, drugim riječima za monoteizam ili politeizam.

Deizam smatra da je Bog u potpunosti transcendentan. Bog postoji, no ne intervenira u svijetu izvan onog što je Bogu nužno za kreaciju. Prema tom stajalištu, Bog nije antropomorfan i doslovce ne odgovara na molitve ili čini čuda.

Monoteizam podržava postojanje samo jednog Boga i/ili da se štuje jedan istinski Bog u različitim religijama pod drugačijim imenima. Važno jer uočiti, međutim, da monoteisti jedne religije mogu, a često to i čine, smatrati monoteističkog boga druge religije lažnim. Na primjer, mnogi kristijanski fundamentalisti smatraju Boga Islama (Alaha) lažnim bogom ili demonom (iako teolozi i lingvisti argumentiraju kako je "Alah" samo arapska riječ za "Bog", a ne literarno ime specifičnog muslimanskog Boga. Mnogi Židovi smatraju kralja poslanika Kristijanstva (Isusa) lažnim bogom, a neki monoteisti (posebno fundamentalni Kristijani) vjeruju u postojanje jednog Boga trojstva, pa su svi bogovi drugih religija u stvari prerušeni demoni (kao što je to u 14. stihu, 2. Korinčanina). Vjernici Istočnih religija i liberalni Kristijani će vjerojatno pretpostavljati kako svi zajedno štuju istog Boga.

Panteizam tvrdi da je Bog svemir, a svemir Bog.

Panenteizam drži da Bog sadrži Svemir, no nije identičan Svemiru. Distinkcija između to dvoje je delikatna, pa ju mnogi smatraju odmažućom. Kabala, židovski misticizam, oslikava panteističko/panenteističko stajalište o Bogu, koje je široko prihvaćeno u hasidičkom Judaizmu, posebno kod svog utemeljitelja Baal Shem-Tov-a. To je i stajalište Liberalne katoličke crkve, Teozofije, Hinduizma, nekih grana Budizma, i Taoizma, zajedno s mnogim razlikovnim denominacijama (granama Kristijanstva) i individuama unutar njih.

Pandeizam kombinira glavne elemente deizma i panteizma, te drži da je transcendentalni Bog postojao prije kreiranja svemira, no kako je taj Bog postao svemirom tijekom njegova stvaranja, pa je stoga prestao biti aktivnim participantom u njegovom funkcioniranju. 

Disteizam je forma teizma, koji drži da je Bog zlonamjeran, kao posljedica problema zla. Disteistička špekulacija je uobičajena u teologiji, no nema poznate crkve, koja bi prakticirala disteizam.

Većina vjernika dozvolajva postojanje drugih, manje moćnih duhovnih bića i daje im imena, kao što si anđeli, sveci, đini (duhovi), demoni i devasi (sanskr. deva - dobri duh).

http://en.wikipedia.org/wiki/God

Teologija
Sažetak i povijest svjetskih religija. O moralnosti , slobodnoj volji i Bogu

Theology Major World Religions	God: One Infinite Substance	Free Will Determinism	Morality Ethics Religion Virtue	Leo Tolstoy True Religion	Albert Einstein God Religion	Atheism Agnostic Beliefs Quotes	Mysticism Mystical Mystics	Pantheism Beliefs Pantheist Religion
Hinduism Beliefs Hindu Gods	Buddhism Religion Beliefs History	Confucianism Confucius Beliefs	Tao Taoism Religion Beliefs	Greek Gods Myths	Judaism History Jewish Jews	Christianity Jesus Christ Christian	Catholicism Catholic Church	Islam Muslim Religion Quran